CALL FOR PAPERS “War, Revolution and Memory: Post-War Monuments in Post-Communist Europe”

CALL FOR PAPERS
International conference
War, Revolution and Memory: Post-War Monuments in Post-Communist Europe
Zagreb, February 17-18, 2017

World War II caused a collective trauma in the memory of Europeans, which resulted in the erection of countless monuments all over Europe to commemorate the events and battles as well as the civilian and military victims. In the period of almost 45 years, numerous memorial sites were created in the Communist Europe. Contrary to the dominant belief that the monuments in the Eastern Bloc and Non-aligned Yugoslavia were created exclusively in the spirit of Socialist Realism and erected by order of state authorities, typologically and stylistically these monuments form a heterogeneous group, and were erected both by the state and the local communities.

Since their creation, and due to the fact that they were conceived as “intentional monuments“ (in the sense of Riegl’s gewollte Denkmale), a number of governmental regulations have been adopted in order to ensure that this heritage is adequately protected and maintained.

The decline of Communism and the introduction of the market economy and multi-party system in the newly emerged countries resulted in multiple effects, both on the institutional and symbolic level. On the institutional and legislative level, it brought significant changes within the legal framework, functioning of institutions and civil services of the post-socialist countries. On the symbolic level this led to rejection of the bearers of symbolic capital of the former system.

Therefore, the perception of monuments created in the period of Real Socialism to commemorate World War II was rapidly changing, and the meaning they conveyed, as well as their memorial and aesthetic value were being questioned, challenged and/or denied. Often violent, break with the former regime resulted in their relocation, temporary or permanent removal from the public space and vandalism or destruction. Norbert Huse tried to define these phenomena by devising the category of uncomfortable architectural monuments (unbequeme Baudenkmale). Twenty-seven years after the fall of the Berlin Wall, we are still witnessing the denial, destruction and marginalization of these monuments as unacceptable, unsightly, totalitarian, etc.

The attempts to revaluate this heritage, as well as to develop different strategies of its public presentation, differ from state to state, and the criteria and guidelines that should be used to devise a “new“ perception, followed by the management and maintenance of the denied monuments, mainly depend on the political and economic situation in different countries.

Taking into account the scope of this heritage, the efforts invested in rediscovery, protection and conservation treatment of memorials require significant funds. But before raising the question of funding, one should ask if and for whom this disputed heritage should be restored? In what ways did the change of political paradigm make these monuments undesirable in the post-socialist countries? Have processes of denial and suppression contributed to the cancellation of an inherent ideological charge of these monuments? If so, are we allowed to treat them exclusively as aesthetic objects, particularly when they are preserved in fragments? Should these monuments, as relics of a forgotten past, be seen as a part of the tourism industry? Could the damaged or destroyed artefacts be restored to their original state or should the conservation treatment also commemorate the period of denial and suppression? What is the role of heritage communities in relation to survival and revival of this heritage?

These questions will be discussed at an international conference in the following sessions:

1) MONUMENT PROTECTION AND TRANSITION: preservation of World War II monuments in the former Eastern Bloc and Yugoslavia and the impact of recent political history on the reception of monuments (revaluation processes, historical revisionism and perception, memorial and aesthetic evaluation)

2) PRACTICE OF PROTECTION AND CHANGES TO THE LEGAL AND INSTITUTIONAL FRAMEWORK: legislative changes and their impact on the issues of jurisdiction and management, ownership, etc. (role of management in the processes of rediscovery, research and conservation)

3) EXAMPLES OF MANAGEMENT: the models of managing monuments and memorial complexes, good and bad practices, socialist heritage and tourism

4) CONSERVATION: the problems of maintenance, interpretation and representation of World War II monuments, use of traditional methodologies within a changed system of values.

The conference is organised by NGO SF:ius – Social Fringe: interesting untold stories in cooperation with ICOMOS Croatia as a part of the international project INAPPROPRIATE MONUMENTS.
The official language of the conference is English.
The conference organizers will subsidize the cost of accommodation for non-Zagreb participants.

Please submit 500-word abstracts and a short bio (in English) to sfius@sfius.org by November 1st 2016. The successful participants will be notified by November 15th.

OTVORENI POZIV Međunarodna radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine” Zagreb 2016

Datumi održavanja radionice: 3. rujan – 5. rujan 2016.
Rok za prijave: 25. kolovoz 2016.

TEMA
Od legislative do revitalizacije spomenika

PROGRAM
Međunarodna radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine Zagreb 2016.” će se baviti konceptom spomeničke antifašističke baštine kroz četiri kategorije i ponuditi gledišta/perspektive o tome kako se fundamentalne vrijednosti antifašističke baštine mogu očuvati i što mogu ponuditi suvremenom životu i njegovoj budućoj održivosti.

1. “Policy making”: legislativna pitanja
2. Konzervatorske prakse: očuvanje i promocija antifašističke baštine (modaliteti /mehanizmi, trenutno stanje, buduće vizije)
3. Revitalizacija (umjetničke i aktivističke prakse)
4. Umjetnička valorizacija povijesnih događaja (Boris Bakal)

* Tematska izvedbena predstava “Bitka na Neretvi”, Bacači Sjenki

Voditeljica radionice je doc.dr.sc. Sandra Uskoković, povjesničarka umjetnosti i ko-mentor Boris Bakal, umjetnik/aktivist i javni povjesničar. Unutar trodnevnog programa radionice učesnici će jedan dan posvetiti posjetu u memorijalni park Dotrščina u Zagrebu.

Radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine Zagreb 2016” započinje u subotu 3. rujna i završava u ponedjeljak 5. rujna 2016. godine. Program radionice uključuje dva radna dana edukativno-predavačkog karaktera, jedan dan za studijsko putovanje u memorijalni park Dotrščina (Zagreb), te jednu večer za tematsko izvedbenu predstavu “Bitka na Neretvi. Tijekom trajanja radionice, učesnici će imati za zadatak obraditi jedan “case study” te napisati esej iz jedne od navedenih kategorija.

Zvanični jezik: hrvatsko-srpski (B/H/S) i engleski.

KRITERIJI
U radionici mogu sudjelovati mladi profesionalci (do 35 godina) i studenti iz područja humanističkih, umjetničkih i društvenih disciplina: arhitekture, urbanizma, umjetnosti, vizualne kulture, geografije, antropologije, sociologije, konzervacije (zaštita baštine), povijesti, povijest umjetnosti, arheologije i pripadajućih polja.

PRIJAVA
Prijavu sačinjavaju sljedeći dokumenti:
– popunjen prijavni obrazac;
– kraći životopis, poslan putem e-maila (2000 znakova maksimalno).
– motivacijsko pismo, poslano putem e-maila (3600 znakova maksimalno).
Kontakt za slanje životopisa i motivacijskog pisma sfius(at)sfius.org

Sudionicima iz regije (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija) pokriveni su troškovi putnih troškova, smještaja, hrane i radnih materijala.

Radionicu u sklopu platforme “Neprimjereni spomenici / Inappropriate Monuments” provodi SF:ius iz Zagreba. Međunarodna platforma “Neprimjereni spomenici / Inappropriate Monuments” nastala je kako bi se uspostavio okvir za dugoročnu suradnju partnerskih organizacija iz država s područja bivše Jugoslavije koje svojim radom problematiziraju pitanja revalorizacije i zaštite spomeničke baštine NOB-a. Održavanje radionice financijski je omogućio Balkans Arts and Culture Fund.

IZLOŽBA “Teritorij kao zapis – Figure južnog Zagreba”

5.-15.4.2016.
Galerija Modulor, CKT, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
otvorenje utorak 5.4.2016., 19h

Izložba kroz kartografsku i arhivsku građu propituje procese nastanka južnog (današnjeg Novog Zagreba). Metodom superponiranja poznatih, ali i po prvi puta objavljenih povijesnih karata pokušava se proniknuti u okolnosti geneze ovog prostora. Pritom se želi valorizirati urbanizacijom izbrisane slojeve koje je urbano tkivo djelomično ili u potpunosti prekrilo.

Za razliku od uobičajenog ishodišnog “mita” o tabuli rasi na koju dolazi cjelovita vizija “Južnog Zagreba” nastoji se rekonstruirati i valorizirati povijest ovog prostora od kraja devetnaestog stoljeća do danas. Kroz niz karakterističnih događaja prate se nastanci i nestanci aktivnosti utisnutih u substratu novozagrebačkog teritorija te se oni smještaju u prostor, ali i vrijeme kao analitički okvir za daljnja istraživanja.

Ovaj se prostor promatra kroz dinamičnu povijest upisivanja i brisanja, akcija i reteriranja, koja je rezultirala bogatom akumulacijom raznovrsnih prostornih fragmenata. Teritorij desne obale Save analizira se nizom figura koje predstavljaju bitne prirodne i antropološke sastavnice ovog prostora kao i čitavim nizom inžinjerskih i planerskih intervencija koje su ostavile svoje tragove – nataložene kao ovdje prikazane zapise.

Poseban naglasak stavljen je na proučavanje geneze Brodarskog instituta i Zagrebačkog velesajma kao jednih od prijelomnih točaka izuzetno ubrzanog razvoja koji je uslijedio nakon njihovog dovršetka, te nepovratno izmjenio stoljećima nedirnutu savsku naplavnu ravan.

Autori izložbe: Melita Čavlović, Lana Lovrenčić, Antun Sevšek.
Izložba je nastala u sklopu višegodišnjeg istraživačkog projekta.

Projekt podržali:
Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

PUBLIKACIJA Predstavljanje publikacije “Geografije segregacije” + razgovor “Slučaj Struge”

utorak 22.3.2016.
Galerija Miroslav Kraljević, Šubićeva 29, Zagreb

Publikacija “Geografije segregacije“ nastala je kao finalni produkt dvogodišnjeg partnerskog projekta Galerije Miroslav Kraljević te udruga Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (SF:ius), ARCHIsquad i Romske organizacije mladih (ROM). Krećući od istraživanja uvjeta stanovanja romske zajednice u gradu Zagrebu, područje interesa publikacije širi se kako bi na kraju obuhvatilo pitanje socijalnog stanovanja općenito te s njim povezane prostorne marginalizacije. Publikacija se sastoji od šest kraćih tekstova i priloga, kojima je cilj pridonijeti sve aktualnijoj raspravi o nedostatku održive stambene politike, a raspon tema obuhvaća croquis historijata nacionalne stambene politike (Tamara Bjažić Klarin), recentne pokušaje zbrinjavanja stambenih potreba na primjeru Novog Jelkovca (Antonija Komazlić & Jere Kuzmanić), prijedlog “privremenog“ rješenja za unapređenje stambenih uvjeta Roma (ARCHIsquad), opis dosadašnjih strategija i javnih politika koje smjeraju unapređenju životnih uvjeta Roma (Nikola Puharić) te, naposljetku, refleksiju o umjetničkim projektima koji kao svoje polazište uzimaju društveno relevantne teme (Tihana Bertek).

————-

Razgovorom “Slučaj Struge“ namjeravamo predstaviti dio projekta koji nije reprezentiran u publikaciji, a koji je akumuliran kroz terenska istraživanja te komunikaciju sa stanovnicima romskih naselja u gradu Zagrebu. Prvi teren u istraživačkoj fazi rada na publikaciji bio je naselje Struge. Pola godine kasnije, 21. 11.2015., HEP, odnosno nadležne gradske instance bez obavijesti stanovnicima isključuju struju cijelom naselju. U tim uvjetima tamo trenutno živi 10 obitelji s više od četrdesetero maloljetne djece. Kroz razgovor ćemo pokušati rekonstruirati “slučaj Struge“ kao paradigmatski primjer gradskog nemara. Ocrtat ćemo institucionalne okvire sistema romske marginalizacije, ali pokušat ćemo naznačiti i smjernice za potencijalno rješavanje problema.
U razgovoru sudjeluju Bojan Mucko (moderator), Osman Muratović (udruga Zuralipe specijalizirana za humanitarnu pomoć i zagovaračku praksu) te Safeta Mašić (stanovnica naselja Struge).

Projekt podržali:
Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

MREŽA Udruga SF:ius nova članica Zaklade “Anna Lindh”

Dana 3.3.2016. udruga SF:ius primljena je u Hrvatsku mrežu za suradnju na Euro-mediteranu.

Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu promiče dijalog, znanje i različitost među kulturama euro-mediteranske regije razvijanjem tolerancije i otvorenosti prema novim spoznajama, religijama, kulturama i vrijednostima. Hrvatska mreža se također zalaže za promicanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu djeluje u Euro-mediteranskoj zakladi za dijalog među kulturama “Anna Lindh” posvećenoj promicanju dijaloga među kulturama euro-mediteranske regije. Zaklada “Ana Lindh” djeluje kao mreža nacionalnih mreža, okupljajući organizacije civilnoga društva, javne ustanove i slične organizacije iz različitih područja aktivnosti. Sa sjedištem u Aleksandriji, u Egiptu, ALF je prisutan u 43 države članice Barcelonskog procesa: Unije za Mediteran.

Partneri ALF-a su Savez civilizacija Ujedinjenih naroda, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Vijeće Europe, Organizacija za obrazovanje, kulturu i znanost Arapske lige (ALECSO) i Islamska organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu (ISESCO) te Libija i Sudan u svojstvu promatrača.

Cilj ALF-a je omogućavanje dijaloga među kulturama i razvoj održivih projekata i programa koji će pridonijeti boljem razumijevanju kulturnih i političkih procesa koji oblikuju mišljenje i ponašanje te unaprijediti aktivnosti ustanova i civilnoga društva u prilog dijalogu.

RADIONICA Završena studentska radionica “Komemorativne i antikomemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu”

Dana 24. studenog 2015. završena je studentska radionica “Komemorativne i antikomemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu” koju je provela udruga SF:ius u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta Neprimjereni spomenici. U šest mjeseci studenti Etnologije i kulturne antropologije pod mentorstvom dr.sc. Sanje Potkonjak i dr.sc. Nevene Škrbić-Alempijević proveli su etnografsko istraživanje komemorativnih praksi na sedam lokaliteta posvećenih NOB-u u gradu Zagrebu. Znanstveni radovi nastali na temelju istraživačkog rada izaći će kao temat u studentskom časopisu studenata etnologije i kulturne antropologije Kazivač o čemu ćete biti pravodobno obaviješteni na našim web stranicama.

RAZGOVOR Krajolici oskudice, razgovor s A. Pyzik i O. Hatherleyem

Booksa, četvrtak 5.11.2015. u 19h

Zadnjih godina zemlje europskog Istoka sve više postaju predmetom istraživačkog interesa, a socijalistička prošlost i njezina ostavština gotovo da postaju dio popularne kulture. Agata Pyzik i Owen Hatherley u svojim djelima, Poor, but Sexy i Landscapes of Communism, svatko sa svoje strane željezne zavjese, pokušavaju rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. O arhitekturi, umjetnosti, književnosti i pop-kulturi socijalizma te njihovoj recepciji danas s gostima će razgovarati Tihana Pupovac.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Organizatori: SF:ius i Booksa

IZLOŽBA Putevima Revolucije — memorijalni turizam u Jugoslaviji

Izložba “PUTEVIMA REVOLUCIJE: memorijalni turizam u Jugoslaviji” propituje pozicije i funkciju memorijala narodnooslobodilačke borbe u turističkom segmentu privrednog i društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

— Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević,
Izložba je otvorena od 10.11.2015. do 28.11.2015.

— Sarajevo, Historijski muzej Bosne i Hercegovine,
Otvorenje: utorak, 24.11.2015. u 16 sati

— Kraljevo, Opština Kraljevo,
Otvorenje: subota, 28.11.2015. u 14 časova

Uvođenje memorijalnog turizma kao segmenta ukupne turističke ponude SFRJ krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća do danas je nedovoljno istražen fenomen poslijeratnog razvoja jugoslavenskog turizma. Inauguracija spomen-obilježja NOB-a u turistički proizvod te posljedična komercijalizacija simboličke i historijsko-političke dimenzije spomeničke baštine NOB-a utjecala je na mehanizme upravljanja postojećim te na koncepte izgradnje novih spomen-obilježja NOB-a, kao i na modele njihovog financiranja. Izraz memorijalni turizam uzet je s izvjesnom rezervom, budući da se tom sintagmom implicitno naglašava prije svega komercijalna funkcija kao glavna karakteristika memorijalnih područja i objekata NOB-a u SFRJ, čime se u izvjesnoj mjeri zanemaruje kompleksnost historijsko-političkog značaja te simboličkih i društveno-ekonomskih funkcija spomen-obilježja NOB-a.

Ideja o uvođenju memorijalne baštine NOB-a u sustav turističke ponude i mogućnost da se simboličko-memorijalni i socio-ekonomski potencijali memorijalnih lokaliteta (spomen-parkova, spomen-područja i sl.) te objekata (spomen-domova, muzeja, autentičnih objekata) utilizira kao kompletan turistički proizvod na nivou cijele zemlje, proistekla je iz činjenice da je mreža memorijala NOB-a u SFRJ bila koncipirana i izgrađena kao funkcionalno kapacitiran sistem, koji je vršio niz važnih funkcija u sistemu samoupravnih društvenih odnosa jugoslovenskog socijalizma. Od kraja četrdesetih godina na spomen-lokalitetima se održava niz komemorativnih aktivnosti: od podizanja jednostavnih spomen-obilježja (spomen-ploča, skulptura i sl.) i održavanja godišnjih komemoracija, do razvijanja memorijalnih kompleksa s naglašenim edukativno-odgojnim sadržajem skulpturnih postava, spomen-parkova i muzejskih zbirki uz stvaranje smještajnih, ugostiteljskih i rekreativnih kapaciteta za različite skupine posjetitelja (hotelski i motelski smještaj, radnička odmarališta, izviđački kampovi, prostori za rekreaciju). Sredinom šezdesetih godina, kulturno-odgojne i sportsko-rekreativne funkcije spomen-lokaliteta NOB-a aktiviraju se kao resursi i inkorporiraju u objedinjenu turističku ponudu s potencijalom generiranja ekonomskog rasta i društvenog razvoja lokalnih zajednica. U organizaciji lokalnih ogranaka Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), radnih i društveno-političkih organizacija, sindikata, obrazovnih ustanova te kulturno-umjetničkih, profesionalnih i sportsko-rekreativnih udruženja (Ferijalni savez, Savez izviđača, planinarska društva, gorani i dr.) sredinom sedamdesetih oko dva i pol milijuna građana SFRJ pohodi komemorativne svečanosti, kulturno-edukativne i umjetničke događaje, partizanske marševe, ekskurzije i izlete. Strategije i planovi srednjoročnog razvoja kontinentalnog turizma u SFRJ prepoznali su ugostiteljske i smještajne kapacitete te komplementarne sadržaje memorijala NOB-a, kao neiskorišten potencijal za obogaćivanje turističke ponude lokalnih sredina u pogledu kombiniranja memorijalnog, planinskog, morskog i termalno kupališnog turizma. Biodiverzitet prirodne sredine, ljepota krajolika te „suživot” različitih tipova turističke ponude privlačio je veći broj gostiju pa je tijekom osamdesetih broj posjetitelja narastao na oko četiri milijuna godišnje. To je u konačnici predstavljalo pokušaj usmjeravanja ekonomskog poticaja industrije turizma na razvoj lokalnih privreda u ekonomski nerazvijenim područjima, kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva, razvoj infrastrukture, uređenje i održavanje spomen-područja.

Proces inkorporacije spomenika NOB-a u turističku ponudu SFRJ, od sredine sedamdesetih do raspada zemlje, prikazan je na primjerima dvanaest memorijalnih lokaliteta s područja cijele bivše države, a osim arhivskih i obiteljskih fotografija na izložbi su prikazani turistički vodiči, karte i planovi te umjetnički rad slovenskog autora Dejana Habichta.

Izložba će u Zagrebu biti otvorena do 28.11.2015., a nakon toga ćete je moći pogledati u Sarajevu, Kraljevu, Ljubljani i Beogradu.

Radno vrijeme:
Galerija Miroslav Kraljević, uto-pet 12-19h, sub 11-13h

Izložba je zajednička aktivnost članova međunarodne platforme NEPRIMJERENI SPOMENICI te vanjskih suradnika. Članovi platforme su udruge SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana) i Historijski muzej BiH (Sarajevo).

Koncept: Lana Lovrenčić i Milan Rakita
Dizajn: Oleg Šuran
Istraživači-suradnici: Mateja Kuka (SF:ius), Nikola Puharić (SF:ius), Tamara Buble (SF:ius), Jelica Jovanović (GA), Jelena Grbić (GA), Marko Jenko (MG+MSU), Elma Hodžić (HM BiH), Barbara Drole, Vladana Putnik, Nenad Lajbenšperger i Goran Janev (Levičarski Pokret Solidarnost, Skoplje).